1. prosinac - Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

GDCK Županja pridružuje se obilježavanju Svjetskog dana AIDS-a sudjelovanjem u aktivnostima javnozdravstvene kampanje „Volim zdravlje“ informiranjem građana, posebice mladih.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a (engl. World AIDS Day, WAD) se obilježava 1. prosinca brojnim preventivnim i edukativnim aktivnostima diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Cilj je doprinijeti informiranju građana o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja infekcije HIV-om, ali i drugih spolno prenosivih bolesti te odgovornog spolnog ponašanja i zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja.

Međunarodni simbol svjesnosti i podrške oboljelima te prevenciji ove bolesti je crvena vrpca (engl. red ribbon). Ovogodišnji slogan naglašava važnost eliminacije nejednakosti u zdravstvu i okončanja epidemije AIDS-a (engl. End inequalities. End AIDS.) te se pozivaju države da doprinesu osiguranju jednake dostupnosti  zdravstenih usluga u prevenciji i liječenje infekcije HIV-om svima u potrebi.

Svrha kampanje “Volim zdravlje” je doprinijeti prevenciji infekcije HIV-om i drugih spolno prenosivih bolesti te unaprjeđenju zaštite  spolnog i reproduktivnog zdravlja u Hrvatskoj, kroz informiranje mladih, ali i senzibilizaciju opće javnosti. Kroz informiranje se želi potaknuti građane, a posebice mlade na odgovorno spolno ponašanje, zdrav stil života i zaštitu od spolno prenosivih infekcija, uključujući infekciju HIV-om.

 

Što je HIV, a što AIDS?

HIV je virus humane imunodeficijencije. On napada stanice imunološkog sustava, što slabi imunološki sustav i otežava tijelu borbu protiv infekcija i upala. Ako se infekcija HIV-om ne liječi, s vremenom uzrokuje AIDS.  

AIDS je engleska skraćenica za sindrom stečenog nedostatka imunosti, završnu fazu infekcije HIV-om do koje dolazi ako se osoba ne liječi. Danas postoje antiretrovirusni lijekovi kojim se infekcija HIV-om uspješno liječi i uz liječenje je to kronična bolest s kojom osoba može doživjeti očekivani životni vijek.

Hrvatska se svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije u općoj populaciji, no određene skupine stanovništva imaju veći rizik za zarazu. Stoga je za osobe koje su bile izložene zarazi važno testiranje koje omogućuje rano otkrivanje i pravovremeno liječenje. Važna je i prevencija ostalih spolno prenosivih bolesti kao što su sifilis, klamidija, gonoreja, hepatitis B i C, infekcija HPV-om, jer ako se one pravodobno ne prepoznaju i ne liječe, također mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije i posljedice.

Liječenje HIV/AIDS-a

HIV/AIDS se za sada ne može potpuno izliječiti, ali primjenom antiretrovirusnih lijekova usporava se napredovanje bolesti i poboljšava kvaliteta života oboljelih. Liječenje sprečava ili smanjuje moguće komplikacije bolesti, omogućuje duži i kvalitetniji život, te ujedno sprječava nehotično širenje infekcije na druge. Uz pridržavanje liječničkih preporuka prognoza HIV pozitivnih osoba znatno se popravila: danas se za njih očekuje normalan životni vijek.

Danas, 38 godina nakon otkrića virusa HIV-a, oboljeli se susreću sa stigmom i diskriminacijom, koju često teže podnose nego fizičke posljedice bolesti. Stigmu definiramo kao pojavu koja negativno obilježava pojedinca u očima drugih ljudi. Diskriminacija znači odvajati, praviti razliku po socijalnim, rasnim, etničkim, vjerskim, individualnim, spolnim, jezičnim, starosnim ili drugima osobinama.

Strah od bolesti i zablude o načinima prijenosa virusa stvaraju predrasude prema ljudima koji imaju HIV bolest i prema pripadnicima skupina koje imaju veći rizik za obolijevanje.

Stigma i diskriminacija vezani uz HIV/AIDS najveće su smetnje prevenciji širenja virusa, osiguranja odgovarajuće njege, podrške i liječenja. Nastaju kao posljedice nerazumijevanja i neznanja o bolesti, mitova o prijenosu virusa i neodgovornog (senzacionalističkog) medijskog praćenja epidemije HIV/AIDS-a.

 

Mitovi i činjenice

MIT: HIV se prenosi kihanjem i kašljanjem; razgovorom; zagrljajem; rukovanjem.
ČINJENICA: HIV se ne prenosi socijalnim kontaktom. HIV se prenosi spolnim putem (vaginalnim, analnim, oralnim), krvlju (dijeljenjem pribora za intravensko ubrizgavanje droga) i s majke na dijete (tijekom trudnoće, poroda i dojenja).

MIT: Osobe koje su se zarazile HIV-om spolnim putem ili intravenskim korištenjem droga su dobile što su i zaslužile.
ČINJENICA: Nitko nije zaslužio niti jednu bolest, pa tako niti HIV infekciju, odnosno AIDS. Bolesti su dio ljudskog života, a zarazne bolesti se mogu prenositi sa zaraženih na nezaražene osobe. Dovoljan je jedan nepromišljeni rizični spolni kontakt ili samo jedno eksperimentiranje s intravenskim uzimanjem droge da se netko zarazi HIV-om ili drugom spolno prenosivom bolesti (infekcijom).

MIT: Osoba koja “puca od zdravlja” ne može biti zaražena HIV-om.
ČINJENICA: Osobe zaražene HIV-om više godina (10-15) ne moraju imati simptome, mogu se osjećati i izgledati zdravo prije nego što se razvije AIDS, a cijelo to vrijeme su zarazne za spolne partnere i za one s kime dijele pribor za intravensko korištenje droga.

 

HIV se ne prenosi: 

- poljupcem
- grljenjem
- rukovanjem
- prijateljstvom
- razgovorom
- igranjem
- dijeljenjem obroka
- radom u istom uredu
- uporabom istoga toaleta
- odlaskom u školu
- dijeljenjem iste šalice
- kupanjem u bazenu
- tuširanjem

Znanje o rizicima i načinima zaštite temelji su sprječavanja i suzbijanja bolesti, očuvanja i unaprjeđenja zdravlja te važan doprinos smanjenju zablude, stigme i diskriminacije.

Informiraj se.
Testiraj se.
Uključi se.


Izvori: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, javno-zdravstvo.hr